GLAZBENA ŠKOLA IVANA MATETIĆA RONJGOVA RIJEKA
Posjet Moravicama
Moravički srednjoškolci Željezničke tehničke škole i njihova mentorica Nataša Volf Pleše ugostili su nas i učenike s profesoricama Srednje škole Delnice i Srednje škole "Vladimir Nazor" Čabar. U sklopu projekta Utjecaj ratnog stanja na pojedinca, društvo i stvaralaštvo proveli smo dinamičan i edukativan dan posvećen teškoj svevremenskoj temi – ratu i stradanju.
Nakon pozdravne riječi ravnatelja ŽTŠ Moravice Borivoja Dokmanovića i profesorice Nataše Volf Pleše imali smo priliku pogledati prezentaciju školskog projekata, obišli Memorijalni muzej i spomenik Ivana Gorana Kovačića u Lukovdolu te odgledali film Matić poljana – život ili smrt, Rasima Karalića s kojim smo i razgovarali o filmu nakon projekcije.
Projektne zadatke su pripremile učenice 3. a razreda te nekoliko učenika 2. e razreda ŽTŠ Moravice, s voditeljicom Natašom Volf Pleše koja je organizirala vrlo dinamičan i ugodan projektni dan u kojem smo naučili mnogo toga novoga.
www.facebook.com/gsimrijeka/posts/pfbid02ngz8U6Ao7LN8NVhvKPFxcvk3hwZskwBktHQAuEU9EkqXv5GDJEMVZZAxDgdwNKTtl
Posjet Delnicama
U ponedjeljak 11.03. naši su učenici nastavili s projektnim aktivnostima "Mladi mirotvorci" u Delnicama, u pratnji profesorica ujedno i voditeljica projekta Rajke Rajčić Majnarić i Marine Mrazovac.
Predstavljanje projektnih aktivnosti održano je u Gradskoj knjižnici Janeth Majnarich Delnice. Događaju su nazočili djelatnice knjižnice s ravnateljicom Indirom Rački Joskić, gradonačelnica Katarina Mihhelčić, bivši gradonačelnik Ivica Knežević, književnica Slavica Grgurić Pajnić, počasni brigadirni general Miljenko Balen, hrvatski dragovoljac i pripadnik Posebne jedinice PS Delnice Arsen Silić, predsjednik kluba 138. brigade Goranski risovi, nastavnici SŠ Delnice, učenici škola uključenih u projekt s nastavnicama Jasminkom Lisac, Natašom Volf Pleše i Valentinom Tomac, ravnatelj Srednje škole "Vladimir Nazor" Čabar Kristijan Rajšel, ravnateljica Osnovne glazbene škole Ive Tijardovića Delnice Suzana Valković Brašnić te predstavnici medija.
U programu su sudjelovali učenici učenici 2.a razreda opće gimnazije pod mentorstvom Jasminke Lisac koji su u suradnji s Kotar Teatrom pripremili kolaž književnih tekstova u vidu scenskog izričaja, general Miljenko Balen prikazao je ratni put 138.brigade Goranski risovi, učenici Srednje škole "Vladimir Nazor" izložili su presjek svojeg istraživanja o nepriznatim državama pod mentorstvom profesorica Valentine Tomac i Bojane Mihajlović, program su obogatili učenici Osnovne glazbene škole Ive Tijardovića Delnice Tihana Crnković te Majda Kezele i Mladen Kauzlarić.
Događaj su organizirale i provele voditeljica projekta Rajka Rajčić Majnarić i voditeljica programa Jasminka Lisac obje ispred Srednje škole Delnice kao škole domaćina.
Međupredmetna suradnja
- povijest, likovna umjetnost, sociologija
Suradnjom nastavnice povijesti Natalije Cvitković, nastavnice likovne umjetnosti Marine Mrazovac i nastavnice sociologije Rajke Rajčić Majnarić učenici 4. razreda istraživali su teme ratne propagande, dehumanizacije protivnika te izopačene umjetnosti. Prosuđivanjem međuodnosa konteksta i umjetničkoga djela/stila učenici su zauzeli kritički stav prema društvenim događajima i pojavama. Aktivnost je omogućila dublje promišljanje i razumijevanje glavne projektne tematike jer su učenici, u skladu sa svojim obrazovanjem, povezali umjetnost i ratna stanja. Učenici su uz pomoć nastavnika potražili informacije o povijesti i ciljevima ratne propagande. Nakon toga fokusirali su se na 20 stoljeće - na satu Likovne umjetnosti upoznali su se s razvojem umjetnosti u 20. stoljeću te potražili primjere ratne propagande u Prvome i Drugome svjetskom ratu (plakati, film, glazba). Također upoznali su se sa zabranom i uništavanjem umjetničkih djela kao vidom propagandne djelatnosti. Tijekom travnja i početkom svibnja svoja će saznanja o povijesti i načinima funkcioniranjima propagande uobličiti u prezentaciju te pokušati odgovoriti na pitanja koliki je bio utjecaj ratne propagande u ratovima prve polovice 20. stoljeća na civilno stanovništvo i na vojnike te na koje je načine i u kojoj mjeri danas prisutna ratna propaganda.
Aktivnost se dalje razvila suradnjom likovne umjetnosti i sociologije, učenici 3. razreda istraživali su posljedice 1. i 2. svjetskog rata na urbanistički razvoj pogođenih gradova. Razumijevanjem odnosa pojedinca i društva te utjecaj društvenoga okruženja na razvoj određenih odnosa, pojava i procesa povezuje sociologiju s umjetničkim područjem.
TEHNOLOŠKI NAPREDAK
Industrijska evolucija postavila je temelje za tehnološke inovacije koje su se nastavile u poslijeratnom razdoblju. Te su se inovacije, poput razvoja računala, telekomunikacija i napretka u proizvodnim tehnikama, ubrzale tijekom poslijeratnog razdoblja.
EKONOMSKA OBNOVA
Nakon Drugog svjetskog rata mnoge su se zemlje usredotočile na obnovu svojih gospodarstava. U tom razdoblju došlo je do golemih ulaganja u industrije, infrastrukturu i tehnologije, što je dovelo do brzog gospodarskog rasta i širenja industrijskih sektora.
EKONOMSKE POLITIKE
Vlade su provodile različite ekonomske politike nakon Drugog svjetskog rata kako bi potaknule industrijski rast. Na primjer, politike koje promiču industrijalizaciju, trgovinske sporazume i državna ulaganja u ključne industrije.
GLOBALIZACIJA
Poslijeratno doba svjedočilo je povećanoj globalizaciji, gdje je industrijalizacija igrala ključnu ulogu. Industrije su se širile globalno, što je dovelo do stvaranja multinacionalnih korporacija i međusobne povezanosti gospodarstava.
DRUŠTVENE PROMJENE
Industrijalizacija i poslijeratni razvoj doveli su do značajnih društvenih promjena, poput urbanizacije, promjena obrazaca zapošljavanja i promjena u društvenim strukturama, utječući na način na koji su ljudi živjeli i radili.
Pojedinac i društvo
- psihologija
Nastavnica psihologije Andrea Vucelić usmjerila je učenike na sljedeća pitanja:
- U kojim uvjetima dolazi do promjene ponašanja pojedinca radi utjecaja drugih ljudi?
- Može li pripadnost određenoj skupini dovesti do izrazito neprihvatljivih oblika ponašanja?
- U kojim uvjetima može doći do gubitka vlastitog identiteta u mnoštvu?
Kako bi pružili odgovore učenici su se upoznali s temama i istraživanjima iz područja socijalne psihologije – grane psihologije koja se bavi proučavanjem odnosa između ljudi. ispitivali su kako ljudi utječu jedni na druge, kako razmišljaju o drugima i kako se prema njima ponašaju.
Poseban naglasak stavljen je na deindividualizaciju – gubitak identiteta u masi; konformizam – promjena ponašanja do koje dolazi radi stvarnog ili percipiranog utjecaja drugih ljudi te oblik konformizma koji u određenim uvjetima može biti posebno ozbiljan i imati tragične posljedice - pokoravanje autoritetu.
Zaključno, provedena je rasprava o traumatskim događajima te posljedicama koje oni mogu imati za pojedinca, kao i što učiniti kako bi se što bolje nosili s doživljenim stanjima.
Učenje kroz film
- talijanski jezik
- engleski jezik
Učenici 2. razreda uključili su se u projekt te promišljali o tome kako rat može utjecati na svakog od nas. S nastavnicom talijanskog jezika Kristinom Kraljić Pleša, učenici su razgovarali o suvremenoj talijanskoj kinematografiji i povijesti talijanske kinematografije, ali su se najviše zadržali na stvaranjima talijanskih režisera u doba Drugog svjetskog rata.
Kroz mjesec veljaču i ožujak učenici su imali priliku pogledati film talijanskog redatelja Roberta Benignija, Život je lijep, koji govori o čovjeku koji se humorom bori protiv gladi i zločina. Učenici su došli do zaključka kako lik simpatičnog Guida nastoji u ime milijuna zatočenih Židova prikazati strahove žrtava rasizma i apsurd nacističkih zakona. Učenici 4.razreda su u sklopu engleskog jezika s nastavnicom Marinom Mrazovac pogledali film Schindlerova lista, te su problematizirali propagandu u svrhu dehumanizacije i raspravljali o potrebi za humanizmom u ratnim razdobljima. Poruke filmova još su danima odzvanjale u mislima učenika. Učenici su zaključili kako bez obzira na situaciju u kakvoj se našli, iako nismo birali tu situaciju i ne možemo se iz nje izvući, ljubav je ono što nam nitko ne bi trebao oduzeti.
Ratno stanje jedna je od najtežih situacija u kojoj se čovjek može naći, a ovi filmovi pokazali su nam kako pojedinac upravo zbog ljubavi uspijevaju izvući najbolje iz ovako grozne i teške priče.
Učenica 1. razreda, Katja Prodić prpremila je i odsvirala prepoznatljivu temu filma Život je lijep dok su učenici 2. razreda Emilia Haller i Dominik Ivanušić čitali svoje osvrte na zadanu temu. Temu iz filma Schindlerova lista na završnom predstavljanju projekta izvode Matija Buger i Natali Ružić.